Nakon ogromnog vala azilanata koji su, bježeći od siromaštva iz zapadnog Balkana, preplavili Njemačku, pod pritiskom lokalnih zajednica, od 1. avgusta u ovoj zemlji na snazi su izmjene zakona koje omogućuju brže deportiranje i ogromne uštede na ovom polju.
Rajnhard-Habel: Nismo zadovoljni
Nove izmjene zakona prvi su korak koje je njemačko zakonodavstvo poduzelo da bi se spriječio masovni dolazak migranata iz svih zemalja, ali prvenstveno se odnosi na one koji dolaze iz BiH i ostalih zemalja zapadnog Balkana. Ukoliko ovo ne urodi plodom, moguće je pokretanje procedure za vraćanje viza.
Najveći teret
Pritisak na njemačke vlasti počeo je od utjecajnih lokalnih vlasti Saveza općina i saveznih pokrajina Njemačke (DStGB), koje na kraju snose i najveći finansijski teret, izdvajajući milione eura za prihvatilišta i socijalnu pomoć za azilante, što je dosadašnji zakon propisivao. Franc Rajnhard-Habel (Franz Reinhard-Habbel), portparol DStGB-a, kazao je za „Avaz" da su izmjene zakona potencirane na sastanku koji se krajem juna održao u Berlinu s kancelarkom Angelom Merkel.
- Mi smo tražili da se nešto učini da bi se smanjio broj azilanata koji dolaze iz zapadnog Balkana, jer oni nemaju nikakve šanse da dobiju azil, a koštaju nas. Do sada je proces trajao tri mjeseca, a sad se njihov zahtjev može obraditi za dvije sedmice. Mi još nismo zadovoljni jer su se trenutno uposlile stotine ljudi koji samo rade na obrađivanju zahtjeva da bi to išlo brže - istakao je Rajnhard-Habel.
Izmjene zakona lokalnim vlastima donese finansijsko rasterećenje
Samim tim što obrada zahtjeva traje kraće, i manje novca ići će na tražioce azila, koji su do sada dobivali naknadu.
- Cilj je da tim ljudima razbijemo iluziju i da im postanemo neinteresantni. Svakako, ukoliko ovo ne bude davalo rezultate, bit će neophodno pokrenuti raspravu o uvođenju viza - istakao je on.
Osim što je ova politički utjecajna organizacija od njemačkih vlasti tražila da načine izmjene zakona, koje su usvojene i u njemačkom Bundestagu, DStGB je poslao zahtjev i prema EU te drugim državama članicama EU.
Angažman EU
- Od EU smo tražili da pojača svoj angažman u zemljama kao što su BiH, Albanija, Kosovo i Srbija da bi se vlade tih država animirale da stvore uvjete za život svojim građanima, da više nemaju potrebe da negdje idu. Što se tiče ostalih država EU, jasno je da Njemačka i Švedska primaju najviše azilanata pa smo tražili da i one preuzmu dio, jer do sada su se nekako sklanjale. A to nije samo njemački problem - naveo je Rajnhard-Habel.
Olakšice za one koji su se prilagodili
Nove izmjene u zakonskim rješenjima, također, donese određene pozitivne stvari za one azilante koji su se dobro asimilirali u njemačko društvo. Tako se navodi da oni koji su tu duže od osam godina, vladaju odlično jezikom, kao i da nisu kršili niti jedan propis mogu dobiti dozvolu za boravak. Zakonske izmjene također su donijele mnoge olakšice za one koji su osnovali porodicu, kao i one koji su završili studij u toj zemlji.
Autor: K. KEŠMER - See more at: http://www.avaz.ba/clanak/189717/saznajemo-bh-azilanti-iz-njemacke-morat-ce-otici-za-samo-dvije-sedmice#sthash.yeR5Qnei.dpuf
0 komentari:
Objavi komentar